Parodontologija je fokusirana na očuvanje zdravlja potpornog tkiva zuba, tzv. parodonta. Parodont se sastoji od zubnog mesa (gingiva), kosti i vlakana koja vežu zub za kost (parodontalni ligament).
Parodontne bolesti su stanja koja zahvaćaju potporna tkiva zuba, a dijelimo ih na gingivitis i parodontitis.
Zdrava gingiva je ružičaste boje te je čvrsto priljubljena uz zub. Ona ne krvari, niti je otečena.

Zdrava gingiva važna je za svakodnevnu funkciju i omogućava nam da normalno jedemo i govorimo. Također je važan element osmijeha i našeg samouvjerenog prezentiranja u društvu.
Upalne bolesti parodonta narušavaju ove funkcije, a mogu uzrokovati i druge zdravstvene probleme.
Krvarenje gingive (zubnog mesa) često je prvi simptom upale parodonta.
Što uzrokuje parodontnu bolest?
Uzrok nastanka ovih bolesti u prvom redu je loša oralna higijena, odnosno nakupljanje bakterija (plaka) i zubnog kamenca. Parodontitis može biti i nasljedna bolest ili posljedica nekih sistemskih bolesti (šećerna bolest, leukemija, AIDS i dr.).
Što je plak, a što kamenac?
Zubni plak je ljepljivi, bezbojni film, koji se sastoji od bakterija i proizvoda njihovog metabolizma. Počinje se nakupljati na zubima 10 do 20 minuta nakon pranja zubi.
Plak koji se duže vremena ne ukloni s površine zuba pretvara se u kamenac jer upija minerale iz sline. Zbog svog svojstva (80% neorganskih soli, većinom kristala i minerala pri čemu su najzastupljeniji kalcij i fosfati) kamenac izgleda kao tvrda bijela ili žuta naslaga. Za razliku od plaka, zubni kamenac nije moguće očistiti samo četkanjem ili zubnim koncem, već je potrebno obaviti profesionalno čišćenje i poliranje zuba kod doktora dentalne medicine. Bolest desni ima tri stupnja progresije: gingivitis, parodontitis i uznapredovali parodontitis.

Parodontnu bolest uvijek uzrokuju bakterije u plaku.
Simptomi bolesti
- Krvarenje zubnog mesa (prilikom četkanja, konzumacije hrane ili spontano)
- Povlačenje zubnog mesa (recesija gingive), često uz preosjetljivost zubnih korijenova
- Crvenilo, oticanje ili osjetljivost zubnog mesa
- Neugodan zadah iz usta
- Promjene položaja jednog ili više zuba
- Povećana pomičnost zuba
- Ispadanje zubi
Ukoliko ste primijetili jedan ili više navedenih problema, vrijeme je da dogovorite pregled. Pravodobno prepoznavanje i liječenje ključ je prevencije daljnjeg napredovanja parodontne bolesti.
Kako se liječi?
Parodontološka terapija može se podijeliti u tri faze:
1. INICIJALNA TERAPIJA
Nakon pregleda i mjerenja (dubina džepova i sl) postavlja se dijagnoza. Zatim slijedi prva faza terapije tzv. inicijalna terapija. Radi se u lokalnoj anesteziji, u nekoliko posjeta. Inicijalna terapija uključuje mehaničko skidanje i struganje svih bakterijskih naslaga sa površine korijena kombinacijom ručne i ultrazvučne tehnike. Za kućnu terapiju se preporučuju preparati na bazi klorheksidina (paste, tekućine za ispiranje, gelovi).
Antibiotska terapija određuje se individualno, nije nužna i svakako se primjenjuje kada su bakterijske naslage mehanički uklonjene, jer bez toga antibiotici nemaju efekta.
2. POTPORNA TERAPIJA - RECALL
Nakon završene inicijalne terapije slijede mjeseci potporne terapije (tzv. recall). U ovoj fazi najvažnija je volja i odgovornost pacijenta. Obavezni su redoviti dolasci na kontrolna čišćenja novonastalih zubnih naslaga i uz to praćenje oporavka parodontnih džepova oko zuba.
Pacijent kući mora provoditi pažljivu oralnu higijenu prema uputama doktora dentalne medicine. Ovo je faza “doktor u kući” gdje je svatko odgovoran za kvalitetu svoje higijene i pravilno četkanje zubi jer bez toga nema pravog ozdravljenja. Ponekad nije moguće iz prve postići optimalno cijeljenje jer su parodontne infekcije vrlo tvrdokorne i uporne, te je potrebno ponavljati struganje i poliranje korijena u lokalnoj anesteziji.
3. KIRURŠKA FAZA
Nakon reevaluacije stanja, svi problem koji nisu riješeni konzervativnim metodama, saniraju se parodontološkim - kirurškim zahvatima.

Parodontna bolest i implantati (periimplantitis)
Često se postavlja pitanje je li ugradnja implantata prikladna za pacijente oboljele od parodontne bolesti i kakva je sudbina tih implantata. Iako i takvi pacijenti mogu biti kandidati za implantate, implantati se ne bi trebali ugrađivati bez provedenog liječenja parodontne bolesti.
Ukoliko je parodontna bolest pod kontrolom, implantati će imati jednak uspjeh kao i kod svih ostalih pacijenata. Iste bakterije koje uzrokuju paradontitis uzrokuju i upalu oko samih implantata (peri- implantitis). Upala može dovesti do gubitka implantata, stoga je potrebno njeno što hitnije liječenje.

Prevencija je također izrazito važan faktor sprječavanja nastanka upalnih procesa: kontrola plaka, održavanje dobre oralne higijene te redovni odlasci doktoru dentalne medicine, ključni su u borbi za očuvanje zdravlja usne šupljine.